Kompulzivna kupnja: Kako prepoznati ovisnost i vratiti kontrolu nad financijama

Kad male kupnje stvaraju velike probleme
Kao kreditni posrednik često viđam klijente koji nisu zapeli u dugovima zbog “velikih kredita”, nego zbog sitnih, svakodnevnih kupnji koje se polako gomilaju. Popusti, akcije, online narudžbe – sve to daje kratkotrajno zadovoljstvo, ali dugoročno može dovesti do stresa i financijskog pritiska.
Prije desetak dana na LinkedInu sam se dotaknula teme ovisnosti o kupnji i ostala iznenađena velikim interesom i reakcijama. Zato sam ovu kolumnu odlučila posvetiti upravo toj temi.
Kad nagrada postane novi dug
Dok sam još radila u banci, javila mi se klijentica s problemom. Imala je nekoliko neplaćenih rata potrošačkog kredita, a banka je već razmatrala prisilnu naplatu. Razlog zaduženja? Skupa brendirana obuća i torbice.
Nakon brojnih razgovora pronašli smo rješenje u drugoj banci koja je zatvorila postojeći dug i kamatu te odobrila novi kredit s dužim rokom otplate i dodatnih 150 eura. Klijentica me potom nazvala, zahvalila i - za nagradu - potrošila tih 150 eura na skup kupaći kostim.
To mi je bilo veliko iznenađenje. Vjerovala sam da će joj ovo iskustvo pomoći da promijeni navike, no to se nije dogodilo. I meni je to bila lekcija: nije dovoljno "samo" riješiti financijski problem ako se ne promijene navike koje su do njega dovele.
Ovisnost o kupnji nije rijetkost
Kasnije sam nailazila na slične obrasce ponašanja i počela detaljnije proučavati temu kupnje kao ovisnosti. Čak postoji i latinski naziv - oniomanija - što pokazuje da ovo ponašanje nije nimalo neuobičajeno. Kupnja kao ovisnost spada u skupinu “ovisnosti bez supstance”, poput kockanja ili kompulzivnog korištenja interneta.
Prema istraživanjima 4–6 % populacije pokazuje znakove kompulzivnog kupovanja, a u određenim skupinama (studenti, mladi, žene) postotak je i viši. Rizične obrasce ponašanja (česte impulzivne kupnje, osjećaj krivnje, minus na računu) pokazuje čak 10–20 % ljudi.
Glavne značajke: neodoljiva potreba za kupovanjem, kratkotrajni osjećaj sreće ili smirenja, a potom krivnja, sram i sukobi s bližnjima. Unatoč negativnim posljedicama osoba ponavlja isti obrazac.
Zašto uopće kupujemo?
Kupnja se često koristi kao način suočavanja sa stresom, dosadom, usamljenošću ili drugim negativnim emocijama. Nije nužno vezana uz luksuzne proizvode - mogu to biti i sitnice ili veće online narudžbe.
Posljedice su slične kao i kod drugih ovisnosti: financijski dugovi, problemi u obitelji i odnosima, smanjena produktivnost na poslu, anksioznost, depresija i osjećaj srama.
Kako si pomoći?
Ovisno o težini problema razlikuju se i metode pomoći.
• Blaži slučajevi: vođenje dnevnika kupnji, izbjegavanje "okidača" poput online shopova i newslettera, plaćanje gotovinom umjesto karticama, planiranje budžeta.
• Teži slučajevi: psihoterapija - stručna pomoć u prepoznavanju okidača i razvijanju novih načina suočavanja.
• Najteži slučajevi: kada kompulzivna kupnja dovede do depresije ili anksioznosti, potrebna je kombinacija terapije i lijekova.
Ovo su navike koje mogu koristiti svima, ne samo onima s problemom, kako bi financije ostale pod kontrolom.
Brzi test samoprocjene
Ako na tri ili više pitanja odgovorite s "DA", vrijeme je za ozbiljno promišljanje imate li problem:
• Kupujete li često stvari koje vam realno ne trebaju?
• Osjećate li olakšanje ili euforiju nakon kupnje?
• Imate li osjećaj krivnje ili srama poslije?
• Zataškavate li troškove pred drugima?
• Imate li financijskih poteškoća zbog kupovine?
10 koraka za kontrolu kompulzivne kupnje
Priznajte problem.
• Vodite dnevnik troškova.
• Postavite budžet i plaćajte gotovinom.
• Razlikujte želje od potreba.
• Primijenite pravilo 24 sata – ne kupujte odmah.
• Izbjegavajte okidače (web shopove, newslettere, akcijske prodaje…).
• Negativne emocije rješavajte drugačije (šetnja, razgovor, hobi).
• Postavite ciljeve i nagradite se zdravije.
• Uključite podršku bližnjih.
• Potražite stručnu pomoć ako je potrebno.
Kupnja je normalan dio života, ali kada postane način rješavanja emocija, može nas skupo koštati - ne samo financijski nego i emocionalno. Financijska sloboda ne znači samo imati kredite pod kontrolom, nego i samog sebe.
Autor
Opereta ekspert
Kreditno posredovanje